.png){kind=small}
Piše: Vinko M. Ćuro, ekonomist i poduzetnik ¹
„U njoj je Orson Welles nalazio inspiraciju, Jules Verne smjestio radnju romana, Alfred Hitchcock otkrio najljepši zalazak sunca na svijetu, a Beyonce ime svojoj kćeri. Najljepši dijelovi kraljevstava Igre prijestolja snimaju se tu. Drevna kao Dubrovnik, tajanstvena kao Istra, pitoma kao Zagorje, divlja kao Velebit. Lijepa kao naša Hrvatska. Samo je nama sve to nadohvat ruke“.
Darko Lesinger, novinar, suradnik MEF PERSPEKTIVE
UVOD
Prvobitno, još 2008. godine, a zatim i prije četiri godine, s namjerom da pomogne razvoj hrvatskog turizma ali i da građane Hrvatske dodatno educira o potencijalima i ponudi, kulturnoj baštini te ljepotama Hrvatske, grupa marketinških stručnjaka okupljena u i oko MEF PERSPEKTIVE kreirala je projekt pod nazivom „PUTUJMO HRVATSKOm“. Mada do kraja razrađen, dograđen i pripremljen, čekao se pogodan trenutak za njegovo aktiviranje i praktičnu realizaciju.
Mislilo se da je 2009. godina, zbog globalne recesije, pogodan period za njegovo aktiviranje i pružanje pomoći - i tada kao i danas - ranjenom hrvatskom turizmu. Međutim, kako nacionalna turistička tijela nisu prepoznala vrijednosti projekta (?!) te je nihova potpora izostala, projekt u tome periodu nije aktiviran.
Novi trenutak, na žalost, došao je sa dolaskom pandemije COVID-19 i sa njome nametnutom gospodarskom i turističkom krizom. Kao (važan) dio hrvatskog gospodarstva koji najviše podiže BDP i puni sve razine proračuna, i turizam se našao na udaru negativnih tržišnih tendencija. Tendencija koje su se u turizmu vrlo jasno manifestirale do sada neviđenim nedostatkom turista. Hrvatski ali i svjetski turizam je zamro i danas nitko ne može imati pouzdan odgovor koliko će vremena proći da se on vrati na nivo od prije izbijanja pandemije COVID-19. Ako smo u prošloj 2019. turističkoj godini, i prije njenog završetka, po prvi put premašili 20 milijuna turističkih dolazaka i po prvi put premašili brojku od 107 milijuna noćenja, prema sadašnjim pokazateljima trebali bismo biti „zadovoljni“ ako ta brojka do kraja tekuće godine dosegne i 20% prošlogodišnjeg turističkog prometa. Prema nekim najavama, te imajući u vidu da smo tek ušli u drugi ovogodišnji kvartal, taj rezultat bi mogao biti i bolji. Ne dobar i vjerojatno ne zadovoljavajući, ali u svakom slučaju bolji od suprotstavljenih kataklizmičnih najava.
Dok očekujemo takve procjene i posebno takve rezultate, rađaju se brojne ideje, inicijative i prijedlozi: Kako pomoći hrvatskom turizmu ?! Jedan od takvih prijedloga i konkretnih projekata je i projekt PUTUJMO HRVATSKOm.
ŠTO JE PROJEKT PUTUJMO HRVATSKOm ?
Projekt PUTUJMO HRVATSKOm je projekt marketinškog, razvojnog i sociološkog karaktera kojim se želi ostvariti konkretna dugoročna i kontinuirana sinergija što većeg broja dionika hrvatskog turizma, posebice potencijalnih turista – hrvatskih građana, u cilju povećanja broja domaćih turista u domaćim turističkim destinacijama.
Dakle, glavna ciljna skupina projektnog marketinga bit će domaći turisti. Da li će se u ovom kriznom periodu pokazati pogrešnim, čak pogubnim, što su zvanične državne turističke institucije godinama (planski) zapostavljale domaće turiste, vrijeme će uskoro pokazati ?!
Medijskom kampanjom, kreativnim marketinškim akcijama te različitim društvenim aktivnostima i akcijama u okviru projekta PUTUJMO HRVATSKOm nastojat će se što kvalitetnije:
1. promovirati hrvatska turistička ponuda te
2. povećati broj domaćih turista
3. u domaćim turističkim destinacijama.
Grafikoni: Procjena / cilj povećanja putovanja turista - hrvatskih građana na destinacije u Hrvatskoj u odnosu na putovanja na inozemne destinacije (projekcija 15.03.2020.).
Što kaže statistika, kakve su procjene i kakvi su ciljevi ?
(Pr)ocjene su da ovogodišnji potencijalni turisti – hrvatski građani ove i naredne godine mogu spasiti hrvatski turizam – ili bar (značajno) ublažiti njegovu stagnaciju.
Prema statistici HTZ-e, u 2018. godini je 47% hrvatskih građana (ili njih 1,7 milijuna) bilo barem na jednom privatnom višednevnom putovanju, a ostvarili su ukupno 4,3 milijuna privatnih višednevnih putovanja, od čega 2,75 milijuna ili 64% u Hrvatskoj a 1,54 milijuna ili 36% u inozemstvu. Procjena je da se od tih 1,54 milijuna turista –hrvatskih građana, u naredne 3 godine (2020. – 2022.), projektom PUTUJMO HRVATSKOm, može pridobiti po 5% njih da putuju u hrvatske turističke destinacije umjesto u inozemne. To bi bilo 230.000 novih turista !
Istovremeno, također prema statistici HTZ-e, u 2018. godini uopće nije putovalo 53% građana Hrvatske. Procjena je da se u naredne 3 godine (2020. – 2022.), projektom PUTUJMO HRVATSKOm, pridobije po 3% njih da ipak putuju. To bi bilo 170.000 novih turista !
Menadžment projekta PUTUJMO HRVATSKOm procjenjuje da je ovo ostvariv cilj, prije svega imajući u vidu sinergijske efekte koji će biti postignuti udruživanjem u projekt PUTUJMO HRVATSKOm mnogih aktera u hrvatskom turizmu te spremnost članica projekta PUTUJMO HRVATSKOm da u posmatranom periodu omoguće prihvatljivije uvjete korištenja vlastitih usluga za hrvatske građane. Možemo to nazvati i inovativnim (mudrim) marketingom. Nadasve, u prvom planu trebalo bi biti: snižavanje odnosno prilagođavanje cijena usluga novonastaloj situaciji i (n)ovoj ciljnoj grupi, omogućavanje plaćanja na poček i u obrocima, davanje bonusa i bodova lojalnosti... Ovim potonjim marketinškim mjerama, mikro destinacije (hoteli, restorani, kampovi... ali i čitave lokalne zajednice) mogu već sada početi izgrađivati programe lojalnosti odnosno stjecati goste dugoročno - jer borba za svakog gosta neće (po)trajati samo ove godine.
HOĆEMO LI ZNATI ISKORISTITI PRILIKU?
Kada već govorimo o prilikama, recimo i to da je ovo istovremeno i vrijeme kada će mnogo znanja, truda i kreativnosti, a rekao bih i razuma, trebati uložiti u kreiranje strategije turizma za narednu i naredne godine.
Efekt i ovoga i drugih sličnih projekata te ukupnog nastojanja da se spasi hrvatski turizam bio bi i veći ako bi, primjerice, država (bar u ovoj prvoj kriznoj godini), uz do sada relativno dobre ekonomske mjere (?!), potpuno ukinula plaćanje cestarine za automobile sa hrvatskim registarskim pločicama, zašto ne i plaćanje turističke pristojbe... Očekujemo i, od ministra turizma nedavno nedvojbeno najavljene, „konkretne stimulacije za putovanja u svojoj zemlji“.
Također, nije li upravo ovo vanredno vrijeme i nametnuti problem nešto što treba iskoristiti kao priliku, kao trenutak kada ozbiljnije i temeljitije treba razmisliti i o pomjeranju početka školske i studentske godine za 1 ili 2 mjeseca - čime bi se rasteretio udarni period (špica sezone) a unaprijedila pred i posezona. Naravno, ovo je mjera koja bi mogla zaživjeti za jednu ili dvije godine. Istovremeno treba unaprijediti i koncept organizacije školskih te studentskih ekskurzija – u korist domaćeg turizma. Pohvalno, Ministarstvo obrazovanja naše zemlje već je upravo ovih dana poduzelo neke korake u cilju pomaganja hrvatskom turizmu – pozivanjem na realizaciju planiranih učeničkih ekskurzija „čim se za to steknu uvjeti“.
Kada već govorimo o prilikama, recimo i to da je ovo istovremeno i vrijeme kada će mnogo znanja, truda i kreativnosti, a rekao bih i razuma, trebati uložiti u kreiranje strategije turizma za narednu i naredne godine. Vrijeme je ovo u kojemu moramo odgovoriti na pitanje, poučeni i ovom najnovijom nevjerojatnom situacijom, kakav turizam želimo imati u budućnosti te u kojem pravcu i kojom dinamikom ga treba razvijati !?
Dakle, zajedničkim snagama, projektom PUTUJMO HRVATSKOm u periodu 2020.-2022. godina moguće je osigurati 400.000 novih domaćih turista! Optimističnim očekivanjima od projekta doprinijela je i činjenica da ljudi po prirodi nisu statitični te da naprosto vole putovati. Četiritisućestotina gostiju, u odnosu na milijune izgubljenih, i ne čini se posebno velikim rezultatom, ali treba imati u vidu da se ovdje govori o efektima i koristima od samo jedne inicijative odnosno od samo jednoga projekta. Također, važno je imati u vidu da projekt PUTUJMO HRVATSKOm ne doprinosi samo oporavku turističkog sektora nego i svih drugih komplementarnih djelatnosti, prije svega poljoprivrede, agroturizma, brojnih OPG-ova, malih ugostiteljskih objekata, privatnih iznajmljivača, ali i trgovine, prometa (posredno i naftne industrije koja bi se i kod nas mogla naći u kolapsu)... Tu se krije prilika i za nastavak rada nacionalne kongresne i sajamske industrije i brojnih drugih sličnih – ali uglavnom u nacionalnim okvirima. Projektom se zasigurno povećava i domaća potrošnja te zapošljavanje.
Nedvojbeno je da se projektom PUTUJMO HRVATSKOm doprinosi i viziji Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice koju je nedavno, osvrnuvši se na pandemiju Corona virusa, komunicirao ministar turizma Gari Cappelli, rekavši: „Ova turistička godina bit će specifična iz više razloga zbog čega se želimo još jasnije i usredotočenije usmjeriti na nacionalnu turističku promociju“. Zašto to i do sada nije bilo tako, pitanje je za neke druge opservacije. Možda će u vremenu koje dolazi, i samo Ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica dati odgovor na ovo osjetljivo i dvojbeno pitanje!?
NEPROCJENJIV ZNAČAJ DOMAĆEG TURISTA, DUGOROČNO
Već danas treba biti spreman na brzu prilagodbu rada u uvjetima neizvjesnosti i brojnih nepoznanica, biti spreman na upravljanje krizom i krizno komuniciranje.
Dodatno, u vrijeme vanredne situacije izazvane virusom COVID-19, projektom PUTUJMO HRVATSKOm želi se pomoći hrvatskom turizmu da se u postkriznom periodu lakše i brže pokrenu sve turističke aktivnosti i time efektivnije umanji ekonomska šteta – kako u turističkom sektoru, tako i u drugim komplementarnim djelatnostima - uzrokovana vanrednom situacijom.
Jednostavnom analizom trenutnih pokazatelja i najava, može se zaključiti da će domaći turisti u ovoj godini, umjesto dosadašnjih 10-12%, možda činiti čak i 80% ili 90% ukupnog turističkog prometa – ne zato što će se za toliko drastično povećati njihov broj, nego, prije svega, što će inozemni turisti izostati, a ukupan turistički promet će se neminovno znatno smanjiti. Nade koje se ovih dana, inicirane željom češke i austrijske turističke industrije, stidljivo najavljuju, valjda ne bi li se u promišljanja o budućnosti hrvatskoga turizma ubrizgalo kakvog-takvog (ali lažnog) optimizma, da će se pokušati uspostaviti nekakvi „turistički koridori“ (ma što to značilo), najbolje je da i ostanu na nivou nade i želja te nadajmo se iole ozbiljnijeg plana za narednu/e godinu/e. To što netko „ima želju doći u Hrvatsku“, „ili je ranije uplatio odmor na Jadranu“, ili „nije odustao od ljetovanja u Hrvatskoj“, na žalost ne znači da je realno da će hrvatski turizam (ove godine) poslovati pod normalnim uvjetima i da će ugostiti inozemne turiste. Takve želje nisu niti iskomunicirane do kraja, a već je sve izvjesnije da to (opravdano) neće dozvoliti domaći epidemiolozi (čitaj: Vlada) dok takve preporuke već daju i čelni ljudi Češke, Njemačke, Austrije... Dodatni razlog tomu je i što se ljudi u ovako neizvjesnoj zdravstvenoj situaciji naprosto „kod kuće“ osjećaju sigurnije.
Ove godine hrvatski turizam (koliko-toliko) spašavaju domaći turisti! Naravno, ukoliko naš turistički sektor (hotelijeri, ugostitelji, prijevoznici i drugi) bude spreman da zadovolji sve nove norme i standarde koje upravo ovih dana za njih kreira zdravstveno-epidemiološki sektor. Za očekivati je da će: promidžba i rad na zdravstvenoj sigurnosti, visoka razina higijene, socijalna distanciranost, dobra organizacija i dosljednost u provođenju tih mjera, biti samo neke od njih. Dakle, već danas treba biti spreman na brzu prilagodbu rada u uvjetima neizvjesnosti i brojnih nepoznanica, biti spreman na dodatna ulaganja i novu organizaciju poslovnih procesa, ali i na upravljanje krizom i krizno komuniciranje.
No, vratimo se konkretnije projektu PUTUJMO HRVATSKOm.
Moglo bi se reći da je ovo, za hrvatske turističke dionike - koji su u situaciji da spašavaju ono što je godinama stvarano, malo ulaganje za potencijalnu veliku korist.
Misija projekta je promocija i unaprjeđenje receptivnog turizma te doprinos gospodarskom razvoju. Njegova vizija je da hrvatska turistička ponuda u potpunosti zadovoljava potrebe hrvatskih građana za odmorom u domovini kroz sva četiri godišnja doba. Hrvatski građani rado putuju Hrvatskom i koriste ponudu hrvatskih turističkih destinacija kao i hrvatske proizvode.
Koncept projekta PUTUJMO HRVATSKOm podrazumijeva udruživanje svih turističkih dionika u projekt, intenzivnu suradnju, te zajedničko financiranje i provođenje projekta. Projekt je otvoren za sve i dobrovoljnog je karaktera, pa se u njega uključuju zainteresirani turistički subjekti koji potom plaćaju odabranu participaciju. Od participacija članova projekta formira se budžet projekta kojim se financiraju marketinške aktivnosti zacrtane Marketing planom.
Najveći dio budžeta projekta uložit će se u direktnu funkciju marketinga: medijsku kampanju, tržišne komunikacije, PR, propagandu i oglašavanje, akcije...
Marketing planom predviđeno je da će se, uz glavnu poruku „Putujmo hrvatskom“, „davati i odgovori“ na pitanje: „Zašto volim Hrvatsku ?!“, te komunicirati i postojeće poruke hrvatskog turizma: Hrvatska - Puna života. Puna sunca. Puna prirodnih ljepota. Puna otoka. Puna avantura. Puna biciklističkih ruta. Puna okusa. Puna povijesti i kulture. Puna opuštanja. Puna mogućnosti. Puna staza...
Manji dio budžeta projekta uložit će se u sve popratne potrebe, uključujući: IT, osoblje i vanjske suradnike te administraciju i tehničku podršku za provedbu projekta..., dok će najmanji dio budžeta projekta predstavljati rezervu za konjunkturno unaprjeđenje projekta. Treba još reći da stručno i kreativno projekt vodi projektni tim a njegove aktivnosti unaprjeđuje i koordinira Stručni savjet projekta kojega čine predstavnici značajnijih članica projekta.
Moglo bi se reći da je ovo, za hrvatske turističke dionike - koji su u situaciji da spašavaju ono što je godinama stvarano, malo ulaganje za potencijalno veoma veliku korist.
Konačno, ciljevi projekta su:
Povećati putovanja hrvatskih turista na području Hrvatske (u odnosu na inozemna putovanja)
Produljiti turističku sezonu u Hrvatskoj
Promovirati prirodne potencijale, turističke vrijednosti i kulturnu baštinu Hrvatske te proizvode hrvatskog gospodarstva i poduzetništva
Doprinijeti ekonomskom razvoju Hrvatske
Vanredno, pomoći hrvatskom turizmu da se u postkriznom periodu, uzrokovanom virusom COVID-19, lakše i brže pokrenu sve turističke aktivnosti i time efektivnije umanji ekonomska šteta.
Trenutna procjena je, uvažavajući okolnosti u vezi sa epidemiološkom situacijom te stav da trebaju proći minimalno dva mjeseca od trenutka opadanja broja zaraženih da bi putovanja ponovno otpočela, da će projekt PUTUJMO HRVATSKOm otpočeti sa implementacijom već od 1. srpnja ove godine. Ako ne, bit će spreman za implementaciju od trenutka kada se za to stvore epidemiološko-zdravstveni uvjeti.
U svakom slučaju, želimo mu uspješnu misiju – zbog svih nas !
¹Vinko M. Ćuro je aktivan u marketing i MICE industriji više od 30 godina. Autor je nekoliko stotina projekata marketinškog, edukacijskog, sociološkog, kongresnog i sajamskog karaktera.
Kraj teksta, 06 / 17.04.2020.
Comments